Annou Matjé Kréyol


An kèsion ba'w

🗣️ Nou tout ka palé kréyol men délè nou ka migannen'y / mélanjé'y anpil épi lang fransé a.
🗣️ Es nou ka mété lang-nou douvan asé?


Es nou ka ped lang-nou?
❓ Es lè nou ka mété fransé adan lang kréyol-nou sé pas nou bliyé oben nou pa konnet vré mo-a?
❓ Es ni mo nef ou ka koumansé tann anpil kontel: obidjoul, pòtalan, larel?
Ki bagay fok nou menm, pep-la, koumansé / kontinié fè?



Vréyé anpil pawol!



Mel-ou (si ou lé):
(Nou pa ka patajé mel-ou. Ou pé ba nou'y si ou lé risouvwè dot mésaj kon tala.)





Sa moun ja di!

« Térèz Léotin di : Sa vré kon tout dot lang, kréyol sé an lang ka viv, men lè i ka viv, épi tout matério, tout mo, tout istrikti dot lang, yo ka pòté andidan'y, es sé viv i ka viv, oben es sé pa bout lang kréyol ka bout chimen'y? »

« Fok fè moun aprann kréyol lékol »

« Ni moun ka mété fransé adan kréyol-la pas yo pa konnet vré mo-a. Fok té ké ni lison kréyol dépi lé pi piti klas. »

« Konésans-mwen grandi épi zot. »

« Kréyol lontan ka vini fransizé. »

« Aprézan, nou koumansé mété kréyol pli douvan pou lajénes pé palé plis. Menm mwen ka aprann mo man pa té konnet. »

« Nou ka palé'y men nou rété anlo chenn a krazé an tet-nou. Kréyol sé an bel lang, an fiè palé'y ek ékri'y. »

« Man ka di an kréyol nou ka di lariviè-pilot, lariviè-salé. Ini kréyól bazilekt (R.CONFIANT , J.BERNABÉ) épi kréyol enterlekt ( L.F.PRUDENT) tandans kréyol jérèk grangrek. »

« Aprann palé épi matjé kréyol. »

« Non nou pa ka palé asé. Matjé a difisil. »

« Bel bonjou tout moun. Jòdi-a man pa réponn anlo pas ni dé-zou-twa mo man pa té konnet.. Man ka esayé débriyé kò-mwen, men man pé pa di man sa palé ni matjé kréyol-la. Ni an bel ti émision léswè pakoté sizè édimi man ka swiv-li. Man té oblijé wouvè diksionnè-a pou té chaché sans pòtalan. Migannen'y, boukantjou man pa konnet. Antouka man bien kontan diskité épi zòt. Bon lapéti ek a dèmen sipètadié . »

« Nou ka tann moun ka palé kréyol toupatou aprézan men sé an kréyol ki plen fransé adan. Asé souvan, nou (man ka di nou pas malérezman man adan tou) ka anni di mo fransé san menm chonjé ni mo kréyol pou di sa nou lé di a. Mo fransé a ka sòti nan bouch-nou flouz. Sa nou pé fè pou sové kréyol sé zanset-nou an, sé sèvi mo nef kréyol, éséyé obliyé fransé lè nou ka palé lang-lan épi ankourajé lé pli jenn chwézi opsion kréyol lékol dépi yo pé. Nou menm ki pli gran, nou pé aprann kréyol si nou ka santi ni twop fransé adan sa nou ka palé a. Pwoblem-lan sé ki pou anlo adan nou, kréyol sé migannaj-la nou tout, gran kon piti, nou ka palé a. É man ka touvé sa bien tris! »

« Sé pas nou pa konnet bon mo-a. »

« Palé ek aprann matjé kréyol dépi piti lékol. »

« Délè ni mo nou pa konnet ek nou ka matjé'y dapré manniè nou ka tann-li. Ni sa ka matjé'y o pli présé pas pou yo pa ni lòtograf pou kréyol kivédi dépi ou konprann i bon... Sa sé moun ki pa ka ba lang-la pòtalans-li.. Sa pou nou kontinié fè: Li ek matjé/bokanté, alé kouté lè yo ka dékatiyé asou lang-la palé'y pa pè palé'y. Mwen bout. »

« Délè nou ka mété twop fwansé pas nou wont lang manman-nou. »

« Man ka pansé fok nou kréyé mo-nef pou alé épi tan-nou kontel pou lasians épi bagay espésial éti nou pa ni mo. Men fo nou sonjé tou rimété sé mo mawot la abò (mo mawot = mo nou ped an chimen mé ki ni pòtalans-yo toujou). Ek pou sé mo mawot la ki pa ni sans ankò an tan-nou, nou pé ba yo an lot sans kon nou fè épi "matjoukann". »

« Tout lang ni mo nef. »

« Ki sa man ka pansé di jé-a ? Man ka jwé chak jou pas man enmen péyi-mwen épi lang kréyol mwen é pli man aprann bagay anlè yo, pli man kontan. Chak fwa man ka mété an tjè ba Bel Pawol. Woulo-bravo ba matnik.org! »

« Mwen kontan sé jé pwoveb la !! »

« Nou pétet pa ka mété lang-nou douvan asé men sé pa pou otan nou ka ped li, okontrè. An bagay man krenn sé kréyol-nou transfòmé afos chak moun mété grenn sel yo pou yo dominé, sa domaj. Wi, mwen pa sav kouman yo ka di sèten mo an kréyol men man ka aprann filanmizi, lé paran-nou pa té lé nou palé kréyol é an tan-mwen pa té ni matjé kréyol. Nou ka évolié, tan mié. Mwen enmen ti jé-zot la é sit-la tou, i ka endé mwen vansé. Dézolé, mwen ka débat kò-mwen an kréyol-la 😅 »

« Man ka twouvé ti jé-tala obidjoul. Mwen enmen jwé'y lè mwen pé. »

« Lang kréyol la pa ka ped. Sé moun-lan ka palé'y pétèt pa asé. Délè, nou ka fransizé'y épi dé mo fransé pas ni mo nou pa konnet. Fok nou kontinié aprann kréyol-nou koté lé pli ansien. »

« Mwen ka pansé sé anmizi anmizi moun ké pran kréyol-la kon an lang ek ké palé'y plizanpli. Two présé pa janmen fè jou wouvé! Sa pa ka djè jennen lè moun ka migannen kréyol-la épi fransé padavwè lang fransé-a anpami nou toulong ek ni anlo mo nou pa té konnet antan lontan kontel òdinatè. Sé mo nef la ké endé nou anmizi anmizi mété lé mo ki fo la pou mété-yo. Épi mwen ka pansé osi vokabilè kréyol-la ka ped yonn-dé mo pas lang fransé a ka fè chimen'y osi, i ka chanjé épi zafè lérézo, moun ka mannié lang-lan an lot manniè. I ka vini pli pov. Mwen ni an laj, é mwen toujou konnet "obidjoul", lamatè-mwen té enmen di sa, "larel" tou sé dé mo mwen toujou tann lakay-mwen kidonk pou mwen sé pa mo nef. Toutfwasékant, pòtalan pou mwen sé an mo nef, mwen pa ka rivé sèvi'y fasilman. Fok pep-la kontinié palé kréyol-la men fo nou pran-gad toujou matjé sé mo-a menm manniè pas sa ka démobilizé popilasion-an lè i ka wè an menm mo épi pliziè diféran manniè matjé. Fo sa ki lé matjé an réklam kréyol, pa ekzanp, pran kontak épi sa ki sa matjé pou pran konsey pou yo pa pati adan tout sans. Épi fo pa nou wont ayen ki ta nou, fo nou aprann enmen tousa nou ni ek ka pèmet nou ni an identité pwop. Pas délè mwen ka santi ki moun lotbò ka chéridoudou bagay-nou pasé nou. Bon mwen palé asé. An lot soley. »

« Mwen té ké lé yo aprann timanmay palé ek matjé kréyol dépi ti-lékol. »

« Man pa konnet mo otjel zot pa konnet. »

« Larel ka sanm sa ka fè lontan an ka tann li lantouraj mwen! Men sa vré sé frè-nou ka wont lang-nou. Nou pa sa mété'y douvan ankò plis, nou ka mal palé di'y. An tet anlo, lang-lan malpwop men sa pa fout vré. »