Annou Matjé Kréyol
❓
An kèsion ba'w
🗣️ "Péyi-a pa ka vansé", "Ayen ki lafet nou ka fè", "Nou pa ka
sanblé", "Si nou fè sa, nou ka ba moun andéwò rézon"
🗣️ Nou tout za tann épi pétet menm za di sé pawol-tala, poutji nou ka malpalé kò-nou kon
sa?
❓ Nou sé moun ka ba kò-nou anpil koudmen pou ayen, poutji nou ka di nou pa sa
sanblé?
❓ Es nou sav sé ki sa an Matnitjé ki doubout? Es nou konnet valè
kò-nou?
❓ Es pwoblem-lan sé nou ka chaché sav ki moun nou yé otravè dot kilti ki pa sanm ta
nou?
❓ Es nou pa two alez ba kò-nou kou épi malpalé pwop kilti-nou?
Mel-ou (si ou lé):
(Nou pa ka patajé mel-ou. Ou pé ba nou'y si ou lé risouvwè dot mésaj kon tala.)
Sa moun ja di!
« Twop jalouzi, pa asé soudé, délè fok nou ni plis lanmou an tjè-nou. »
« Moun two jalou sa lézot ni. Sa ka tjwé bagay-la. »
« Mwen dakò, ansanm nou pli fò. Fok nou vansé ansanm. »
« Nou pa konnet fos kò-nou kidonk nou jalou lézot. Toujou ka gadé andéwò kò-nou pou blanmé an lot. Fok nou pi responsab ek dévlopé kò-nou pou endé lézot pas sé nou menm ansanm ki pou fè lavi-a vansé pou nou ni an pi bel lavi. »
« Nou toujou adan an sel i bon konsa. Moun pè palé ek matjé kréyol pas nou fransé pasé sé fransé-a. Fok nou matnitjè nou fiè sa nou yé. Ta lot-la bel men ta mwen bel pasé'y. »
« Sanblé an pep ka wè jou adan lit majè. Lè libèté'y oben ekzistans-li an danjé. Dépi lit pou labolision ki gran konba nou mennen? Tout lit dépi apré 1848 sé lit kòporatis, endividialis. Pep-la pa ka fè yonn pas nou pa ni objektif. »
« Sa man za wè nan dé zié-mwen ka fè mwen di nou pé pa sanblé nan péyi-a. Man ka pran egzanp an asosiyasion. Okoumansman, tout moun dakò, tout moun ni menm objektif, menm rev, menm anvi vansé ansanm-ansanm... Men jou i ni lamwenn ti dézakò, tout krab ka mò nan bari-a. Pasé tout moun diskité épi éséyé réglé lé zafè, sé swa ou ka anni wè an pati ka pran bò-yo épi monté an lot asosiyasion oben yo tout ka désidé disoud asosiyasion-an net net net. Pasé nou pies gadé pou fè kéchoy pou sosiété-a vansé nan an sel (bon) sans, malérezman, yonn a lot, sé dékalé nou simié dékalé kò-nou. »