MATNIK.ORG
  • Se Connecter
  • Jeu Carte de la Martinique
  • Béliya Manmay
  • Jeu Tour des Yoles
  • Tour des Yoles
  • Jeu Créole Bel Pawol
  • Dikté Kréyol
  • Newsletter
  • Hymne Martiniquais
  • Boutik
  • Contact
  • Heure Locale

Annou Matjé Kréyol

Avan nou ba'w rézilta'w, mi kèsion lasimenn-lan!

❓
An kèsion ba'w



🗣️ Kréyol sé lang péyi-a, pres tout moun ka konprann li épi ka palé'y kisiswa épi kanmarad, lafanmi, an travay, adan ispò, kisasayésa.
🗣️ Poutji nou pa ka palé'y menm manniè-a anlè lentènet épi lérézo?
❓ Es sé selman pas nou pa ni labitid matjé'y épi li'y?
❓ Es sé pas nou ka di kò-nou nou pa sa matjé lang-lan?
❓ Poutji nou pa ka sèvi lang-nou anba an vidéo oben an koumantè ki an kréyol?
❓ Sa nou pé fè pou lang-nou, mes-nou, lidantité-nou pé pran plas-li ki ta'y an nimérik-la?





Sa ou ka di asou sa?

Matjé mel-ou pou nou bokanté

(si ou lé): (Nou pa ka patajé mel-ou. Ou pé ba nou'y si ou lé risouvwè dot mésaj kon tala.)

Mèsi pou pawol-ou. Nou ké gadé sa ou matjé, épi patajé'y épi tout moun adan an ti sitjet tan.
Ou pé kontinié wè lèrestan sa nou ka fè asou sit-la: jé kréyol, dikté kréyol, jéwografi péyi-a, kisasayésa.

📰 Pa bliyé nou ni an Chenn WhatsApp! 📰

Nou fè an Chenn WhatsApp
Sa ka pèmet nou ni an lot manniè pou vréyé jé-a chak jou épi ba'w dot nouvel tou.

Apiyé pou jwenn-nou:
👉🏽 WhatsApp logo Chenn WhatsApp Matnik.org WhatsApp logo
(« Accepter » épi apiyé « Suivre » anwo adwet, épi anlè ti lakloch-la 🔔 apré sa adan WhatsApp pou ou rété an chenn-la é pa mantjé ayen!)





Sa moun ja di!

Lang-nou sé pa selman palé oben matjé. Sé an manniè viv, an manniè respiré. Sé lanmanniè an kout tanbou, mizik, ké fè mwen vibré. Sé lanmanniè lè mwen anba bwa, tjè-mwen, lespri-mwen, tout kò-mwen kontan. An ka kwè sé afos matjé'y labitid-la ké vini. Fok nou kontinié toulong. Si nou pran tan gadé, nou ka konstaté jòdi ni plis moun ka matjé'y. Kidonk nou ka fè pwogré.

Dapré mwen, lang fransé-a sitelman adan lavi-nou kifè nou pa ni réfleks matjé lidé-nou, santiman-nou, katjil-nou épi kréyol-la. Épi chak mo ou ka matjé si'w pa pran lapokosion bien gadé, aparey-la ka fè an koreksion an fransé ba'w. Délè sa ka fè'w ch... chanjé karakté. Épi osi nou pitet pa ka konsidéré lang kréyol-la kon an vré lang.... Épi kon yo ka di-a: labitid sé an déziem nati

Man pè pas man ka konstaté lajennes pa djè fò an palé kréyol-la.

Nou pa pran labitid-la

Fok nou pran labitid matjé'y toupatou konsa sé moun-lan ké suiv.

Pétet ni moun ki pè palé an kréyol tjòlòlò. Sé tala dwet simié palé fwansé oben pa di ayen pito.

Man toutafetman dakò épi'w ki yo pa ka mété lang-lan asé douvan, osi bien anlè lentènet ki anlè lérézo mé i ni pliziè rézon dapré mwen ki pòtalan: Prèmié-a, sé zafè ki yo pa ka konsidéré kréyol-la kon an lang ki pé woulé kantékant épi dot lang. Pou mwen menm, pa ni ansel jou man pa ka palé'y épi matjé'y anlè tout sipò man ka sèvi. Déziem bagay, man pé di anlè sa, sé ki anlo moun pa lé fè éfò matjé lang-lan padavwè yo sa palé'y é yo ka konprann li. 3em-lan anfen, sé an konpanyi entélektiel ki ka prétann ki lè nou ka aprann sé manmay-nou an matjé kréyol, nou ka rann-yo kréten. (san koumantè!)

Annou défann latradision

Pas nou ni lenprésion sa ka pran plis tan. Moun ka plis ékri fonétik oben abréjé.

Dapré mwen, sé pas anchay moun pa sa matjé'y. Épi pétet osi pas nou pa ka kwè asé moun kay rivé li sa nou matjé a.

Mwen dakò matjé kréyol-la, i pa si fasil ki sa, i ka ba mwen yonndé gòjet...

« Ou ja matjé kréyol anlè watsap? Toujou ni an korektè ka chanjé sa ou ka ékri. Sa ka mandé plis énèji, plis tan pasé si ou pran'y an fransé. Épi sa ka dépann épi ki moun ou ka palé osi. Mwen bien enmen fè'y ek mwen ka konstaté sa ka ba lézot anvi éséyé kò-yo, menm si yo ka fè'y kon yo pé. Men mwen dakò épi sa ka ékri sé an kèsion labitid. Moun aprann palé kréyol, yo pa aprann matjé'y, mé sa ka vini anmizi anmizi. »

« Kréyol-la pa lang manman-mwen. Mwen pa ka sonjé matjé'y. Délè mwen pa konnet anpil mo oben anpil sa yo ka kriyé an fwansé sentaks. Mwen ka fè kon mwen pé. Mwen espéré sa ké pli fasil. Mwen ka étidié pou sa. Épi sé zafè koreksion otomatik yo a, pa ka endé nou. »

« Sé moun-lan pa ka matjé kréyol-la asou lérézo pas mwen ka pansé ni adan ki mélé épi'y. Ni an manmay ki di sé moun la pwéféré matjé fwansé-a pou pa fè fot adan kréyol-la. Mé yo ka fè fot adan fwansé-a. »

« An manniè nou pé fè sé koumansé palé tout koté : adan magazen, maché, an lari, an travay. Fok nou palé épi tout moun, gwan ek piti. Men sa pa senp. »

« Afos, sa key vini... moun koumansé fey !!! »

« Man ka di fok nou té key ni dézoutwa legzèsis pa simenn. »

« Mwen ka pansé sé an bel inisiativ matjé kréyol anlè lérézo. Malérezman sé pa tout moun ki ka rivé matjé kréyol. Mwen menm man aprann matjé lékol apré mwen sispann sa. Jòdijou mwen lotbò kidonk mwen ka chèché an fos ba kò-mwen ek mwen touvé zot. Lanmou ba bel inisiativ-tala . ❤️💚🖤 »

« Matjé kréyol-la pa senp. Anplis nou pa ni labitid. »

« Sa pou nou fè sé matjé lang-lan toupatou dépi sé moun-lan ka konprann kréyol. Sé konsa yo ké apwann li épi matjé lang-la. »

« Man ka matjé kréyol-la anlè lérézo pli souvan pas man aprann matjé'y. Men man rimatjé i ni plis moun ka éséyé matjé'y menm si yo pa konnet sé larel-la. Fok yo aprann, é an sit entènet kon Matnik.org fet pou endé yo. Sé pousa man ka ba adres sit-tala. Kontinié konsa. Tjenbé solid. Pato »

« Sa ka fè an moman man ka palé, ek matjé kréyol-la toupatou... Ek sa ka blijé sé moun-lan wè'y épi tann li. »

« Kréyol-la bel. »

« Nou pa ni labitid matjé kréyol. »

« Man pa sav... mwen menm ka palé kréyol anlè lérézo-mwen toulong. »

« Kréyol mwen pa fò. »

« Pas nou ka sèvi'y fasil selman lè nou pa kontan. »

« Nou ka di kò-nou nou pa sa matjé lang-lan. »

« Man ka di sa ka vansé kidonk fok nou ba'y plis balan. »

« Ankò an fwa, fok politisien fè ta yo, pou Kréyol ni an bel balan. »

« Man pa ka matjé anpil kréyol si lérézo pas sa ka pran anlo tan... mé piti-a-piti man ké fè'y. »

« Matjé ek li kréyol-la pa senp pas nou pa ni labitid fè'y. »

« Asou Fesbouk épi Instagram, man ka konstaté plizanpli moun ka pibliyé bagay an Kréyol. Asé souvan yo ka palé fwansé épi tanzantan, dé mo kréyol ka chapé. Man pa sav pou lézot rézo. Sa ka fè mwen plézi, sé ki pizanpi moun ka matjé dé ti koumantè an kréyol é pa selman pou jouré manman moun. Asou mod matjé yo, ou ka wè yo pa aprann matjé kréyol lékol mé omwen yo ka fè kon yo pé. Man ni lidé ni enpé ki simié matjé fwansé pasé yo matjé kréyol épi fè fot. »

« Sa pli fasil matjé an fransé si nou pa abitjwé matjé lanng-lan, dotan òdinatè ka korijé'y mal ba nou. Sa ka fè ped tan. Pizanpi moun ka sèvi'y men ka matjé'y kon fransé-a. »

« Man pé pa réponn, man pa té sav sa! Pas mwen menm man ékri'y ki an nimerik ki an chimérik! »

« Mwen man ka matjé'y chak fwa sa posib... Mé sé osi pas yo pa té lé nou trapé an lidantité. »

« Pas pétet an fondok tjè-nou kréyol sé pou bò lakay-nou ek lentènèt sé bagay tout moun kidonk fok anpil moun konprann sa nou ka di. Men poudivré sé an bon lidé i asou tout rézo pou moun déwò pran labitid tann li é sa libéré palé-nou ek matjé kréyol. »

« Matjé kréyol, li kréyol, sé pa rédi chez bò tab. Lè nou ké obidjoul an li ek matjé kréyol nou ké pé fè plis bagay épi'y. »

« Nou pa ka sèvi’y pas nou pè sèvi’y oben nou pa lé. »

« Flèm-lan. »

« Yo di mwen : li oben matjé kréyol-la sé pa ralé chez bò tab. An jénéral gran-moun pa sa li/matjé pas antan-lontan yo bizwen palé selman, é sa pa senp ba yo pou aprann: koumanniè? épi ki moun? poutji? Anplis di sa, ou pé wè an mové kréyol anlè sé piblisité-a : mové mo, mové aksan, plis kréyol gwada ! Fok sav ni anlo gran-grek ka fè reg pou bien matjé kréyol-la : krey-tala sé GEREC. Mé jòdi-a sé timanmay-la ka aprann kréyol-la adan lékol, sa bien. »

« Zot ba lé dé rézon-an. Yonn, nou pa sa matjé. Dé, nou pa ni labitid. Lè nou ( pep Matnik ) ké ni plis konésans an matjé-a, nou ké itilizé'y plis tout koté. »

« Sé plito lajennes ka alé anlè lérézo é yo pa djè sa palé kréyol, pa menm palé matjé Lang-lan. »

« Nou pa fò an kréyol, sé pou sa nou pa ka matjé'y. »

MATNIK

SUIVEZ-NOUS

  • Chaîne Whatsapp
    Chaîne
    Whatsapp
  • Page Facebook
    Page
    Facebook
  • Instagram
    Instagram
     
  • X
    X
     
  • Tiktok
    Tiktok
     
  • Youtube
    Youtube
     
  • Pinterest
    Pinterest
     
  • Groupe Facebook
    Groupe
    Facebook
  • Accueil
  • Contact
  • Confidentialité
  • Conditions générales