MATNIK.ORG
  • Se Connecter
  • Jeu Carte de la Martinique
  • Béliya Manmay
  • Jeu Tour des Yoles
  • Tour des Yoles
  • Jeu Créole Bel Pawol
  • Dikté Kréyol
  • Newsletter
  • Hymne Martiniquais
  • Boutik
  • Contact
  • Heure Locale

Annou Matjé Kréyol

Avan nou ba'w rézilta'w, mi kèsion lasimenn-lan!

❓
An kèsion ba'w



🗣️ Kréyol sé lang péyi-a, pres tout moun ka konprann li épi ka palé'y kisiswa épi kanmarad, lafanmi, an travay, adan ispò, kisasayésa.
🗣️ Poutji nou pa ka palé'y menm manniè-a anlè lentènet épi lérézo?
❓ Es sé selman pas nou pa ni labitid matjé'y épi li'y?
❓ Es sé pas nou ka di kò-nou nou pa sa matjé lang-lan?
❓ Poutji nou pa ka sèvi lang-nou anba an vidéo oben an koumantè ki an kréyol?
❓ Sa nou pé fè pou lang-nou, mes-nou, lidantité-nou pé pran plas-li ki ta'y an nimérik-la?





Sa ou ka di asou sa?

Matjé mel-ou pou nou bokanté

(si ou lé): (Nou pa ka patajé mel-ou. Ou pé ba nou'y si ou lé risouvwè dot mésaj kon tala.)

Mèsi pou pawol-ou. Nou ké gadé sa ou matjé, épi patajé'y épi tout moun adan an ti sitjet tan.
Ou pé kontinié wè lèrestan sa nou ka fè asou sit-la: jé kréyol, dikté kréyol, jéwografi péyi-a, kisasayésa.

📰 Pa bliyé nou ni an Chenn WhatsApp! 📰

Nou fè an Chenn WhatsApp
Sa ka pèmet nou ni an lot manniè pou vréyé jé-a chak jou épi ba'w dot nouvel tou.

Apiyé pou jwenn-nou:
👉🏽 WhatsApp logo Chenn WhatsApp Matnik.org WhatsApp logo
(« Accepter » épi apiyé « Suivre » anwo adwet, épi anlè ti lakloch-la 🔔 apré sa adan WhatsApp pou ou rété an chenn-la é pa mantjé ayen!)





Sa moun za di!

« Nou pa fò an kréyol, sé pou sa nou pa ka matjé'y. »

« Sé plito lajennes ka alé anlè lérézo é yo pa djè sa palé kréyol, pa menm palé matjé Lang-lan. »

« Zot ba lé dé rézon-an. Yonn, nou pa sa matjé. Dé, nou pa ni labitid. Lè nou ( pep Matnik ) ké ni plis konésans an matjé-a, nou ké itilizé'y plis tout koté. »

« Yo di mwen : li oben matjé kréyol-la sé pa ralé chez bò tab. An jénéral gran-moun pa sa li/matjé pas antan-lontan yo bizwen palé selman, é sa pa senp ba yo pou aprann: koumanniè? épi ki moun? poutji? Anplis di sa, ou pé wè an mové kréyol anlè sé piblisité-a : mové mo, mové aksan, plis kréyol gwada ! Fok sav ni anlo gran-grek ka fè reg pou bien matjé kréyol-la : krey-tala sé GEREC. Mé jòdi-a sé timanmay-la ka aprann kréyol-la adan lékol, sa bien. »

« Flèm-lan. »

« Nou pa ka sèvi’y pas nou pè sèvi’y oben nou pa lé. »

« Matjé kréyol, li kréyol, sé pa rédi chez bò tab. Lè nou ké obidjoul an li ek matjé kréyol nou ké pé fè plis bagay épi'y. »

« Pas pétet an fondok tjè-nou kréyol sé pou bò lakay-nou ek lentènèt sé bagay tout moun kidonk fok anpil moun konprann sa nou ka di. Men poudivré sé an bon lidé i asou tout rézo pou moun déwò pran labitid tann li é sa libéré palé-nou ek matjé kréyol. »

« Mwen man ka matjé'y chak fwa sa posib... Mé sé osi pas yo pa té lé nou trapé an lidantité. »

« Man pé pa réponn, man pa té sav sa! Pas mwen menm man ékri'y ki an nimerik ki an chimérik! »

« Sa pli fasil matjé an fransé si nou pa abitjwé matjé lanng-lan, dotan òdinatè ka korijé'y mal ba nou. Sa ka fè ped tan. Pizanpi moun ka sèvi'y men ka matjé'y kon fransé-a. »

« Asou Fesbouk épi Instagram, man ka konstaté plizanpli moun ka pibliyé bagay an Kréyol. Asé souvan yo ka palé fwansé épi tanzantan, dé mo kréyol ka chapé. Man pa sav pou lézot rézo. Sa ka fè mwen plézi, sé ki pizanpi moun ka matjé dé ti koumantè an kréyol é pa selman pou jouré manman moun. Asou mod matjé yo, ou ka wè yo pa aprann matjé kréyol lékol mé omwen yo ka fè kon yo pé. Man ni lidé ni enpé ki simié matjé fwansé pasé yo matjé kréyol épi fè fot. »

« Matjé ek li kréyol-la pa senp pas nou pa ni labitid fè'y. »

« Man pa ka matjé anpil kréyol si lérézo pas sa ka pran anlo tan... mé piti-a-piti man ké fè'y. »

« Ankò an fwa, fok politisien fè ta yo, pou Kréyol ni an bel balan. »

« Man ka di sa ka vansé kidonk fok nou ba'y plis balan. »

« Nou ka di kò-nou nou pa sa matjé lang-lan. »

« Pas nou ka sèvi'y fasil selman lè nou pa kontan. »

« Kréyol mwen pa fò. »

« Man pa sav... mwen menm ka palé kréyol anlè lérézo-mwen toulong. »

« Nou pa ni labitid matjé kréyol. »

« Kréyol-la bel. »

« Sa ka fè an moman man ka palé, ek matjé kréyol-la toupatou... Ek sa ka blijé sé moun-lan wè'y épi tann li. »

« Man ka matjé kréyol-la anlè lérézo pli souvan pas man aprann matjé'y. Men man rimatjé i ni plis moun ka éséyé matjé'y menm si yo pa konnet sé larel-la. Fok yo aprann, é an sit entènet kon Matnik.org fet pou endé yo. Sé pousa man ka ba adres sit-tala. Kontinié konsa. Tjenbé solid. Pato »

« Sa pou nou fè sé matjé lang-lan toupatou dépi sé moun-lan ka konprann kréyol. Sé konsa yo ké apwann li épi matjé lang-la. »

« Matjé kréyol-la pa senp. Anplis nou pa ni labitid. »

« Mwen ka pansé sé an bel inisiativ matjé kréyol anlè lérézo. Malérezman sé pa tout moun ki ka rivé matjé kréyol. Mwen menm man aprann matjé lékol apré mwen sispann sa. Jòdijou mwen lotbò kidonk mwen ka chèché an fos ba kò-mwen ek mwen touvé zot. Lanmou ba bel inisiativ-tala . ❤️💚🖤 »

« Man ka di fok nou té key ni dézoutwa legzèsis pa simenn. »

« Afos, sa key vini... moun koumansé fey !!! »

« An manniè nou pé fè sé koumansé palé tout koté : adan magazen, maché, an lari, an travay. Fok nou palé épi tout moun, gwan ek piti. Men sa pa senp. »

« Sé moun-lan pa ka matjé kréyol-la asou lérézo pas mwen ka pansé ni adan ki mélé épi'y. Ni an manmay ki di sé moun la pwéféré matjé fwansé-a pou pa fè fot adan kréyol-la. Mé yo ka fè fot adan fwansé-a. »

« Kréyol-la pa lang manman-mwen. Mwen pa ka sonjé matjé'y. Délè mwen pa konnet anpil mo oben anpil sa yo ka kriyé an fwansé sentaks. Mwen ka fè kon mwen pé. Mwen espéré sa ké pli fasil. Mwen ka étidié pou sa. Épi sé zafè koreksion otomatik yo a, pa ka endé nou. »

« Ou ja matjé kréyol anlè watsap? Toujou ni an korektè ka chanjé sa ou ka ékri. Sa ka mandé plis énèji, plis tan pasé si ou pran'y an fransé. Épi sa ka dépann épi ki moun ou ka palé osi. Mwen bien enmen fè'y ek mwen ka konstaté sa ka ba lézot anvi éséyé kò-yo, menm si yo ka fè'y kon yo pé. Men mwen dakò épi sa ka ékri sé an kèsion labitid. Moun aprann palé kréyol, yo pa aprann matjé'y, mé sa ka vini anmizi anmizi. »

Mwen dakò matjé kréyol-la, i pa si fasil ki sa, i ka ba mwen yonndé gòjet...

Dapré mwen, sé pas anchay moun pa sa matjé'y. Épi pétet osi pas nou pa ka kwè asé moun kay rivé li sa nou matjé a.

Pas nou ni lenprésion sa ka pran plis tan. Moun ka plis ékri fonétik oben abréjé.

Annou défann latradision

Man toutafetman dakò épi'w ki yo pa ka mété lang-lan asé douvan, osi bien anlè lentènet ki anlè lérézo mé i ni pliziè rézon dapré mwen ki pòtalan: Prèmié-a, sé zafè ki yo pa ka konsidéré kréyol-la kon an lang ki pé woulé kantékant épi dot lang. Pou mwen menm, pa ni ansel jou man pa ka palé'y épi matjé'y anlè tout sipò man ka sèvi. Déziem bagay, man pé di anlè sa, sé ki anlo moun pa lé fè éfò matjé lang-lan padavwè yo sa palé'y é yo ka konprann li. 3em-lan anfen, sé an konpanyi entélektiel ki ka prétann ki lè nou ka aprann sé manmay-nou an matjé kréyol, nou ka rann-yo kréten. (san koumantè!)

Pétet ni moun ki pè palé an kréyol tjòlòlò. Sé tala dwet simié palé fwansé oben pa di ayen pito.

Fok nou pran labitid matjé'y toupatou konsa sé moun-lan ké suiv.

Nou pa pran labitid-la

Man pè pas man ka konstaté lajennes pa djè fò an palé kréyol-la.

Dapré mwen, lang fransé-a sitelman adan lavi-nou kifè nou pa ni réfleks matjé lidé-nou, santiman-nou, katjil-nou épi kréyol-la. Épi chak mo ou ka matjé si'w pa pran lapokosion bien gadé, aparey-la ka fè an koreksion an fransé ba'w. Délè sa ka fè'w ch... chanjé karakté. Épi osi nou pitet pa ka konsidéré lang kréyol-la kon an vré lang.... Épi kon yo ka di-a: labitid sé an déziem nati

Lang-nou sé pa selman palé oben matjé. Sé an manniè viv, an manniè respiré. Sé lanmanniè an kout tanbou, mizik, ké fè mwen vibré. Sé lanmanniè lè mwen anba bwa, tjè-mwen, lespri-mwen, tout kò-mwen kontan. An ka kwè sé afos matjé'y labitid-la ké vini. Fok nou kontinié toulong. Si nou pran tan gadé, nou ka konstaté jòdi ni plis moun ka matjé'y. Kidonk nou ka fè pwogré.

Sé silon ba kimoun mwen ka fè'y.

I bon, sa ka aprann nou matjé'y.

Fok aprann ékri'y gran bonnè épi ékri'y souvan pou sa vini an labitid.

Pas ni moun ki wont palé'y.

Siantifik di épi yo ba laprev aprann an déziem lanng ka rann tianmay pli entélijan. Sa ka opozé paran fè yich-yo chwézi aprann kréyol kolej pasé yo aprann lang kontel laten ki an lang mò oben pòtidjé ki sé an lang yo pétet pé ké jen palé nan lavi-yo? Kréyol toupatou alantou yo, si yo té ka aprann matjé'y épi li'y, yo té key pran labitid sèvi'y toupatou é soutou anlè lérézo. Paran ki lé yich-yo dévlopé lespri-yo titak plis, sé pé ankourajé yo aprann déziem lang manman-nou an. Sé té key an bon bagay otan pou yo tout ki pou lanng kréyol la.

Man ka sipozé sé padavwè nou pa ni labitid mété kréyol-la douvan adan lavi-nou. Nou ka fè'y plis lè nou pa kontan. Ni an lot bagay sé istwè-nou, té ni an tan kréyol-la sé té pres an wont, ou pa té pou palé'y. Nou té ka wè'y konsidéré moun-lan pa té ni lédikasion, nou té ka mandé timanmay pa réponn an kréyol. Alos, lè nou vini titak pli gran, menmsi nou konprann kréyol-la sé an lang kon tout lang, bagay-la rété an tet-nou, nou maré épi an vié lespri.

Mèsi pou sit-tala, mwen toujou enmen Lang-mwen! men yo pa jen aprann mwen ékri'y (mwen ka éséyé) mwen ka éséyé palé'y titak pou pa bliyé'y. Kolon chifonnen lespri-nou pou fè nou konprann palé fransé bel pasé palé kréyol! Kréyol-nou an bel épi rich, lang zanset-nou. Man kontan sit-taa toubonnman 💖🙏🏾

Dapré mwen sé pas nou pa sa matjé'y épi li'y. Mwen pa ka di sé pas nou wont lang-nou. Nou pa ka mété'y douvan asé kon Ayiti ki ni diksionnen, anlo bagay. Lékol létoupiti pa ka aprann li épi pa ni jounal kréyol. Nou ka swiv bagay ki pa ta nou épi nou ka bliyé rasin-nou. An ka palé kréyol épi ich-mwen, i ka konprann men pa ni asé bagay anlè kréyol-la.

Jé-a bon. Kontinwé konsa. Sé sa nou bizwen.

Man pa sav ba lézot. Mwen, man ka sèvi'y ba tout bagay. Sé selman lè man kay fè papié man ka matjé fwansé.

Fok nou matjé'y toupatou pou moun abitié li'y sé lè-tala moun ké pran labitid matjé'y pli fasilman.

I fok sé moun-lan ka matjé Kréyol plis adan koumantè-yo pou mété kréyol-la douvan douvan.

Fok nou fè atansion lang kréyol-la pa disparet. Mwen wè an dotjimantè latélé, adan Lakarayib, sé jenn-lan ka rifizé palé kréyol. Pandan an kwaziè, nou té lé enfòmasion. Anlo moun pa té pé réponn-nou an kréyol. An gran madanm selman ki réponn.

Sé zafè ékri-a ki ka jennen sé moun-lan.

Dapré mwen sé pa tout moun ki sa palé oben matjé kréyol. Mwen menm man pa sav. Nou bizwen ba tout moun an péyi-a plis tem pou aprann lang-lan palé épi matjé. Sa enpòtan pratitjé lang-lan men fok pa bliyé kréyol sé pa primié lang tout moun alò fok ba moun plis tem pou pé sa bien palé lang-lan. Mèsi ba moun kon mwen an opòtinité pou pé sa aprann kréyol. Mèsi anchay

Pres nou tout ni plis labitid palé, matjé épi li fransé pas sé sa nou ka aprann lékol dépi nou piti. Jou plis moun key aprann matjé épi li kréyol, man ni lidé moun key matjé otan fransé ki kréyol kisiswa anlè lérézo oben dot koté.

Sa ké mandé nou fè plis éfò pou li pliziè fwa, sa nou lé matjé, pas, misié oben manzel "Google", ka korijé an gou'y, tout mo i pa konnet.

Pas nou ka di nou pa sa matjé lang-lan épi pas nou pa ni labitid. Lè ou ka matjé lentènet ki pa konnet ka korijé mo-a ou matjé a. Fok fè atansion épi viré li sa ou matjé a.

Fok nou fè'y dépi atjelman. Fok lang-nou an viv.

Sa ka vini. Anmizi anmizi, man ka wè sa touléjou, sé an bon bagay menm.

Nou poko sa matjé kréyol-la san fè fot.

Mwen ka di sé pas nou pa ni labitid ékri'y. Nou ka ki kò-nou, nou pa sa ékri kréyol? Mé nou pé fè'y! Sé Rénionné-a ka fè'y.

Pas nou pa sa matjé lang-nou.

Man pa ka gadé ki lanng pou matjé. I ka vini, man ka matjé'y. Men pétet i pa ka vini asé. Nou ka palé épi anlo moun isi oben pli lwen ka palé fransé lé pli souvan. Pétet pa ni asé lokazion li épi matjé kréyol asou lérézo pou nou pran labitid fè'y tou. Pou palé oben matjé kréyol-la sé silon moun-an ou sav ki douvan'w, oben silon konteks-la. Sé kon délè ou ka wè an granmoun oben ou omaché, kréyol-la ka vini pli vit.

Kréyol-la sé an bel lang, fo pa nou pè palé'y pas anlo moun lé aprann palé kréyol jòdi.

Mwen pa ka djè alé asou Lérézo kifè mwen pa ka matjé kréyol anlè sa.

Pas nou pa ni labitid matjé'y

MATNIK

SUIVEZ-NOUS

  • Chaîne Whatsapp
    Chaîne
    Whatsapp
  • Page Facebook
    Page
    Facebook
  • Instagram
    Instagram
     
  • X
    X
     
  • Tiktok
    Tiktok
     
  • Youtube
    Youtube
     
  • Pinterest
    Pinterest
     
  • Groupe Facebook
    Groupe
    Facebook
  • Accueil
  • Contact
  • Confidentialité
  • Conditions générales